субота, 16. јануар 2016.

ДЕЛИБЛАТСКА ПЕШЧАРА - ПЕШЧАНА ОАЗА НА ЧАРДАКУ


Zimski raspust nam donosi mnogo osmeha, radosti, praznika i dru`ewa.  Kada je zazvonilo posledwe zvono u na{oj {koli u Uqmi, zvono koje je ozna~ilo po~etak zimskog raspusta u {kolskoj 2014-2015. godini, svi su u`urbano i radosno krenuli ku}ama da bi se pripremili za zimovawe na ^ardaku, prelepom mestu na Deliblatskoj pe{~ari, najve}oj pe{~ari u Evropi. Radovali smo se dru`ewu, ali i prirodi koju }emo po prvi put videti



Na ^ardaku se nalaze paviqoni, za boravak posetilaca, u koje smo se udobno smestili.
Ispred paviqona imali smo klackalice i quqa{ke, malo daqe ko{arka{ki i fudbalski teren  gde smo se svakog jutra razgibavali. Svaki dan smo i{li i u duge {etwe sa na{im vodi~em Milanom i nastavnicama.





[etaju}i  kroz {umu videli smo kako qudi brinu o prirodi i `ivotiwama. Po{to u {umi nema nikakve reke ni potoka, `ivotiwe nemaju vodu. Zbog toga svuda po {umi su postavqena pojili{ta ali i hranili{ta i soli{ta kako bi `ivotiwe pre`ivele jaku zimu. Po {umi su postavqene i osmatra~nice pomo}u kojih {umari lak{e brinu o `ivotiwama.



Od vodi~a smo saznali mnogo zanimqivih stvari koje se ti~u prirode i `ivotiwa, kao na primer da `ivotiwe imaju svoje instikte koje slede, videli smo i da im uvek treba pomo}i.
Vodi~ nam je pokazao i bunker iz Drugog svetskog rata ali i jedno drvo, klen, koje je jedino ovde samo izraslo, dok su sva ostala  planski posa|ena za vreme carice Marije Terezije.
Koliko su `ivotiwe zbrinute, toliko se mislilo i na ~oveka, u smislu obele`avawa staza po {umi.  Na pojedinim stablima ozna~eni su putokazi  u vidu crvenih i plavih strelica. Tako su nam dani prolazili u dugim {etwama po prelepoj prirodi.
Posebno nas je obradovalo {to je pao sneg i zabelio {umu pa smo u`ivali u sne`nim ~arolijama sankaju}i se i grudvaju}i se.
Ovo zimovawe pamti}emo po nezaboravnom dru`ewu i prelepoj prirodi koju nikako ne smemo zanemariti, uni{titi jer bez biqnog nema ni `ivotiwskog sveta, a ni nas.
Ovakvih mesta kao {to je ^ardak ima malo, ali kad bi svi obratili malo vi{e pa`we, moglo bi ih biti vi{e. Ne zaboravimo da brinemo o prirodi jer bi uskoro mogla da nestane. Imajmo na umu da priroda ne pripada ~oveku, nego ~ovek prirodi. Bez prirode nema ni `ivota na ovoj planeti zato se moramo truditi da je ne uni{tavamo.

Tekst
Teodora Milentijevi}
Ivana Martinov
8. razred

Fotografije
Qubica Klari}
6. razred

Osnovna {kola ,, Branko  Radi~evi}"
Uqma
Description: https://ssl.gstatic.com/ui/v1/icons/mail/images/cleardot.gif


DELIBLATSKA PE[^ARA OBJEKTIVOM I SLOVIMA U^ENIKA
 
U~enici osnovne {kole ,,Branko Radi~evi}" iz Uqme proveli su zimovawe na ^ardaku u periodu od 23 - 29.12.2014. godine .

38 velikih qubiteqa prirode je sa svojim nastavnicama. Oliverom Klari} i Gordanom Vasi} provelo deo raspusta upoznaju}i se sa  lepotama Deliblatske pe{~are i wenim biqnim i `ivotiwskim svetom. Naravno, kao pravi qubiteqi prirode, Teodora, Ivana i Qubica svoj boravak su zabele`ili foto aparatom i olovkom. Pravi timski rad u~enika 6 i 8 razreda.



СРЕМСКА МИТРОВИЦА - МУСАВО ЛИЦЕ МИТРОВИЦЕ


Godinama se radnici javnog komunalnog preduze}a ,,Komunalije,, u  Sremskoj Mitrovici bore protiv qudske nemarnosti koja je uzrok nastanka divqih deponija. U ciqu boqeg razumevawa tog problema razgovarali smo sa Tamarom Milkovi}, zadu`enom za odnose sa javno{}u u ovom preduze}u“

Kako funkcioni{u komunalije?
Komunalije odvoze otpad iz doma}instava sa teritorije Sremske Mitrovice, La}arka, Ma~vanske Mitrovice i jo{ dvadeset tri sela. Otpad se odnosi na regionalnu deponiju Srem - Ma~va.

Da li se mogu smawiti koli~ine otpada?
Mogu, i to recikla`om. Pre dve godine ukqu~ili smo se u program ,,Stvarawe dru{tva bez otpada,,. U tu svrhu postavili smo tridesetdva recikla`na ostrva sa tri vrste kontejnera: PET, papir i karton.

Koliko dugo se borite protiv divqih deponija?
Fakultet tehni~kih nauka iz Novog Sada je pre pet godina izvr{io popis svih divqih deponija. Najbitnije je osvestiti gra|ane o za{titi `ivotne sredine. Po~iwemo jo{ od dece u vrti}u.

Koliko {tetno divqe deponije uti~u na `ivotnu sredinu?
Izuzetno! Prvenstveno deluju {tetno na qude. Mo`e do}i do razvoja epidemija zaraznih bolesti. [tete i samoj `ivotnoj sredini, jer otpad koji se talo`i na zemqi zaga|uje podvodne vode.

Da li ka`wavate qude koji zaga|uju okolinu?
Ne, za to je nadle`na komunalna policija. Veliki problem predstavqa `ivotiwski otpad i nedostatak mrcili{ta.

Mihajlo Zori}
8. razred
Osnovna {kola ,,Sveti Sava,,
Sremska Mitrovica




U op{tini postoji trideset, a u samom gradu desetak divqih deponija.






Divqa deponija u La}arku, selu u op{tini Sremska Mitrovica

СУРЧИН - ЗАШТИТИМО ПТИЦЕ НАШИХ КРАЈЕВА


Eko radionica pod nazivom ..Za{titimo ptice na{e okoline,,, odr`ana je ove jeseni u Boj~inskoj {umi. U~esnici su bili u~enici 4/3 odeqewa osnovne {kole ,,Vuk Karaxi},, iz Sur~ina sa svojom u~iteqicom Vesnom Ivanovi}
U!enici su se upoznali  sa `ivotom i za{titom ptica na ovom stani{tu, kroz niz zanimqivih tekstova, fotografija, dramskih interpretacija, izradu hranilica i ku}ica za ptice. Naravno da su svoje radionice zabele`ili i foto aparatom a mi vam prezentujemo neke od fotografija snimqene toga dana.

U~enici 4. razreda
Osnovna {kola ,,Vuk Karaxi},,
Sur~in




 Napravili smo ku}ice za ptice od reciklirane PETambala`e


Pravili smo hranilice za ptice koje smo postavili na drve}u Boj~inske {ume


Kratka scenska forma na temu `ivota ptica u {umi


Pri~ali smo o detli}u, senici, ga~cu, vrapcu ...


Nau~ili smo mnogo o pticama na{e okoline



Interaktivna i kreativna radionica na kojoj smo u`ivali i dosta toga nau~ili.











СУРЧИН - КАНАЛ ГАЛОВИЦА, ПРИМЕР ЗАГАЂЕНЕ ВОДЕ


Zaga}ewe vode je kontaminacija vodenih sistema - reka, jezera, okeana, izdana  i podzemnih voda. Zaga|ene vode se javqaju kad zaga|iva~i  direktno ili indirektno ispu{taju u vodu bez adekvatnog tretmana za uklawawe {tetnih jediwewa.
Te{ki metal, nafta, otpaci iz klanica, pepeo iz termoelektrana  glavni su izvori zaga|ewa reka u Srbiji. Dodajmo na to i  neure|ene deponije i ilegalno pra`wewe septi~kih jama. Tako|e na{i najve}i gradovi ispu{taju nepre~i{}ene otpade vode direktno u reke jer ne poseduju postrojewa za pre~i{}avawe otpadnih voda.
Kanal Galovica je direktno povezan sa Savom i jedan je od primera zaga}enih vodenih povr{ina. Sedamdesetih i osamdesetih godina kanal je bio izuzetno bogat ribom, ali je zbog neodr`avawa i zaga|ewa |ubrivom sa farme sviwa danas u velikoj meri zatravqen.
Na jedanaestom kilometru leve obale, 2006. godine Galovica je bila preplavqena mrtvom ribom koja je, prema prepostavkama vodoprivrednih inspektora, uginula od organskih materija ispu{tenih iz obli`we klanice.

Jelena Kujovi}
7. razred
Osnovna {kola ,,Vuk Karaxi},,

Sur~in


СУРЧИН - ЛЕКОВИТО БИЉЕ


Na prostoru sportskog rekreativnog centra u Sur~inu, u~enici 4/1 i 4/2 su sa svojim u~iteqicama realizovali radionicu ,,Lekovito biqe,,
U~enici su prepoznavali biqke, iznosili svoj znawa, konzumirali med, ~ajeve i zdrave pite koje su doneli sa sobom.
Objavqujemo neke od fotografija koje su u~enici snimili tokom radionice.


Grupni rad
4. razred
Osnovna {kola ,,Vuk Karaxi},,

Sur~in…











СУРЧИН - ГЉИВЕ У БОЈЧИНСКОЈ ШУМИ


U edukativnoj radionici ekolo{kog kampa osnovne {kole ,,Vuk Karaxi},,iz Sur~ina, koja se izvodi u Boj~inskoj {umi za{ti}enom prirodnom dobru u neposrednoj blizini naseqa, u~enici su imali zadatak da fotografi{u gqive, posle uvodnog predavawa.
Istra`ivawem stani{ta i fotografisawem gqiva uo~ili smo izuzetno otrovnu gqivu sun~anicu. Poznavawe raznovrsnosti gqiva izuzetno je zna~ajno jer mnoge gqive su lekovite ali se nedovoqno koriste u na{oj kulturi kao hrana i lek. Me}utim, otrovne gqive treba poznavati da ne bi gre{ili.  
Pored sun~ice,  nai{li smo i na rei{i gqivu koja sapada u izrazito lekovite gqive jer sadr`i preko 250 lekovitih sastojaka. Zbog izuzetne lekovitosti yovu je gqivom besmrtnosti a kineyi je koriste ve} 2000 godina.
U Boj~inskoj {umi postoje i otrovne gqive i veliki broj jestivih i lekovitih gqiva. Progla{avawe ovog podru~ja za za{ti}eno prirodno dobro omogu}ava o~uvawe stani{ta od  degradacije usled blizine qudskih naseqa.

Teodora Ga{par
Marija Trajkovi}
7. razred
Osnovnaš{kola ,,Vuk Karaxi},,“
Sur~in





Sun~anica je otrovna vrsta gqive




Lekovita gqiva - Re{i

СТАРА ПАЗОВА - САЧУВАЈ ЖИВОТНУ СРЕДИНУ


Ti bira{  kakvu }e{ `ivotnu sredinu ostaviti budu}im nara{tajima...
Ne bacaj otpad na divqe deponije!
Recikliraj i pru`i nam lep{u budu}nost.
Sva deca sveta










Stefan Sto{i} 3. razred
Osnovna {kola ,,Bo{ko Palkovqevi} Pinki,,
Stara Pazova


Fotografije su snimqene godine kraj bare "Gaji}ka" u blizini Stare Pazove.